Prva “Homoljska saksofonijada” ispunila sva očekivanja!

saksofonijada-1

Nedelja, 23. avgust 2015. godine, u naselju Suvi Do protekla je u znaku sećanja na čika Jovu Stanojevića, vrsnog svirača saksofona u Homolju, a i širom naše zemlje.

Organizacioni odbor koji su činili predstavnici Turističke organizacije, profesor Periša Stanojević (čika Jovin sin), MZ Suvi Do,KUD „Polet“, Zoran Stanojević od ranih jutarnjih časova dočekivali su goste, učesnike i ostale posetioce manifestacije na „Suvodolskom vrelu“.

Za potrebe manifestacije, napravljena je pozornica koja će i ubuduće služiti,ne samo za „Homoljsku saksofonijadu“, već i za druge događaje.

Manifestaciju je otvorio predsednik MZ, Dejan Tošić, nakon čega su svi saksofonisti (takmičari i revijalci) zajedno odsvirali „Jovanovo kolo“.

Takmičarski deo počeo je tačno u podne, u kome je učestvovalo devetoro saksofonista, podeljenih u dve kategorije, seniori i juniori. Svaki takmičar imao je zadatak da odsvira jedno čika Jovino i jedno kolo po svom izboru. Njihove nastupe pratila je komisija u sledećem sastavu: 1.Steva Mitić, dugogodišnji saradnik Jovana Stanojevića iz Žagubice, zajedno su svirali u KUD-u „Homolje“ u Žagubici 2. ŽIVOJIN JOVIĆ ŽIKA iz Jošanice, vrhunski saksofonista sa velikim iskustvom. Inače prvi učenik Jovana Stanojevića, sa kojim je i mnogo puta nastupao. Inače, autor mnogih srpskih i vlaških kola koja su stalno na repertoarima svih naših saksofonista, a i dobar poznavalac Jovinog stvaralaštva i njegovog stila sviranja  3.VELIZAR MATUŠIĆ – harmonikaš iz Kučeva. Potiče iz čuvene muzičke porodice visokog renomea. Mnogo puta je svirao sa čika Jovom i snimio je sa njim veliki broj izuzetno uspešnih kompozicija. Važi za izuzetnog poznavaoca i srpske i vlaške muzike. Muzičar je prefinjenog ukusa i izvođač vrhunskih mogućnosti 4.ALEKSANDAR JANKEH je završio studije saksofona na čuvenoj akademiji u Beču. Jedan je od najboljih mladih saksofonista Evrope. Dobitnik je više od 20 prvih nagrada na takmičenjima u zemlji i inostranstvu i to uglavnom sa maksimalnih 100 bodova. Održao je veliki broj koncerata svuda po Evropi i kao solista i kao član raznih ansambala. Inače Aleksandar ima i Homoljske krvi jer mu je deda iz Vukovca 5.PERIŠA STANOJEVIĆ – profesor klarineta i saksofona u muzičkoj školi u Požarevcu ( rođen u Suvom Dolu ). Njegovih učenika ima svuda po svetu i sa njima je osvojio preko dvestotine nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Već 12 godina je direktor velikog međunarodnog takmičenja drvenih duvača koje okuplja i do 300 takmičara iz desetak zemalja južne Evrope i koje se svake godine održava u muzičkoj školi „Stevan Mokranjac“ u Požarevcu.

saksofonijada-2

U revijalnom delu, dok je komisija birala pobednike, nastupio je KUD „Polet“ iz Suvog Dola, Jovana Urošević sa pesmom posvećenom ovoj manifestaciji pod nazivom „Saksofonijada“, koju je sama i napisala, Marina Dinić sa recitalom „Srpkinja“, Milica Rajić sa pesmom „Ej dragi,dragi“ i Tamara Nikodijević sa pesmom „Crven cvete“. U ovom delu nastupilo je i nekoliko saksofonista a atrakcija je zasigurno bila i jedna dama, Gorica Stefanović iz Markovca koja živi i radi u Parizu. Goca nije svirala već sedam godina ali je kao poštovalac čika Jove želela dati svoj doprinos manifestaciji.

Pobednici ovogodišnje, prve Homoljske saksofonijade“ su:

1.Nikola Paunović iz Starčeva- seniori
2.Dobrica Milanović iz Sladaje – seniori
3.Lazar Ignjatović iz Velikog Popovića – seniori
Od juniora najbolji je bio Boban Dimitrijević iz Crljenca.

Pobednici u kategoriji seniora dobili su pehare, diplome kao i magnete u obliku saksofonista dok je pobednik u kategoriji juniora dobio medalju i isto tako diplomu i magnet-saksofonistu.

saksofonijada-3

Manifestaciji je prisustvao predsednik opštine, Safet Pavlović, sa svojim saradnicima.

Veliki broj ljudi okupio se tog dana u Suvom Dolu, a nekima je zvuk saksofona i sećanje na čika Jovu nateralo suze na oči koje nisu mogli, ili nisu ni želeli da sakriju.

Manifestaciju je propratio medijski servis RTV Homolje. Pokrovitelj manifestacije bila je opština Žagubica, a organizator Turistička organizacija opštine Žagubica.

Pantelejski susreti u naselju Milanovac

Još jedna u nizu manifestacija, ovog leta, održana je u naselju Milanovac u organizaciji MZ „Vrelo“, a pod pokroviteljstvom opštine Žagubica.

Bogat kulturno-umetnički program koji je svečano otvorio predsednik opštine, Safet Pavlović, upotpunili su KUD-ovi iz opštine Žagubica, a na kraju večeri svi gosti družili su se na zajedničkoj večeri.

DOBRO NAM DOŠLI: ”Vrela Homolja” od 25. do 27. juna

Opština Žagubica po 13. put organizuje manifestaciju Sabor ”Vrela Homolja” od 25. do 27. juna. Tradicionalna, kulturna i sportska manifestacija na izvorištu reke Mlave okuplja učesnike iz mnogih delova naše zemlje. Izlaganje suvenira, ručnih radova, gotovih jela, prirodnih proizvoda, bogat kulturno-umetnički program, pesme i igre iz različitih krajeva čine ovu manifestaciju izuzetno posećenom.

Homoljski domaćini Vas pozivaju da učestvujete u Saboru i budete naši dragi gosti.

Dobro došli u Homolje!

Program manifestacije-page-001

Udruženje žena ”Nezaborav” Laznica

Žene iz sela Laznica okupljene u udruženje koje se bavi izradom ručnih radova kao što su:heklanje, pletenje, tkanje, slikanje, vezenje, izrada odevnih predmeta, ukrasa, suvenira, a takođe i pripremanjem tradicionalne hrane Homolja čime se čuva tradicija od zaborava.

12321 Laznica

012/649-628  062/80-04-149

Nezaborav

O opštini Žagubica

Teritorija opštine Žagubica, nalazi se u istočnoj Srbiji, oivičena prirodnim granicama planina, koja pokriva Žagubičku i Krepoljinsko-krupajsku kotlinu, koje čine srce „Homolja“.

Granicu opštine Žagubica sa južne strane čini planina Beljanica, a delovi Kučajskih planina koji zajedno sa „Crnim vrhom“ leže na istoku, na sveru se ponosno uzdižu „Homoljske planine“, a na zapadu vrhovi „Gornjačkih planina“, koje zatvaraju pogled na Homolje iz pravca Petrovca na Mlavi.

Naselja u opštini Žagubica veoma su razuđena na površini od 760 kvadratna kilometara i sva su prirodnim sponama upućena jedno na drugo u okviru same opštine, koja čini nedeljiv deo prostora „Homolja“, čiji se naziv nalazi u geografskim i istorijskim spisima mnogo vekova unazad. Pročitaj ceo tekst

Sitemap